Kratki osvrt na primjenu obnovljivih izvora energije
Koji poremećaj u prirodi bi se trebao dogoditi da šira javnost prihvati glasne apele znanstvenika, inženjera i ostalih stručnjaka te prihvati zaštitu okoline u konkretnom slučaju primjenu obnovljivih izvora energije te time smanjenje upotrebe fosilnih goriva za grijanje objekata. Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14) člankom 72. propisano je da se za zgrade s ploštinom korisne površine 50 m2 i veće koje moraju ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti i koje se griju na unutarnju temperaturu ≥18°C izrađuje Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom. Smisao navedenog elaborata je da se investitori i korisnici educiraju i uvide benefite koji se dobivaju primenom novih tehničkih rješenja, obnovljivih izvora energije. Kao stučna osoba koja je izradila veliki broj navedenih elaborata mogu sa sigurnošću tvrditi da navedeni elaborati služe kao prilog za zadovoljenje forme dobivanja građevinske dozvole za izgradnju građevine. Iako smo se kao firma potrudili na jedan prihvatljiv, dovoljno stručan i razumljiv naćin objasniti zašto primjeniti obnovljive izvore energije odaziv investitora na naše apele je minoran. Svjedoci smo utjecaja čovjekovog djelovanja na okoliš , nekontrolirane emisije CO2 u atmosferu time smanjenja ozonskog omotača, povećanje temperature zraka na Zemlji te klimatskih promjena. Moglo bi se ovdje nabrajati jako puno negativnih utjecaja čovjeka na okoliš no sve te činjeniace nisu dostatne da Investitor posluša glas stručne osobe i prihvati nova rješenja koja manje opterećuju Zemlju. Često sam sudionik rasprava s Investitorima koje ne da ne žele slušati razloge zašto da nego su slobodni objašnjavati zašto ne a vidljivi je da je njihov stav proizašao iz jednog Google članka koji opravdava njegova ulaganja.
U više navrata sam ostao u čuđenju do koje mjere Investitor može negirati zakonodavni okvir primjene obnovljivih izvora energije i uštede energije. Zakonodavni okvir koji je nastao kao rezultat proučavanja primjene tehničkih rješenja, ponašanja prirode i prirodnih resursa s nonšalacijom se odbacuje i neprimjenjuje. Istina može nam se zakonodavni okvir i rješenja istog ne sviđati no onog trenutka kad je usvojen i kad je došao u uporabu on je kao takav ne dodorljiv i obvezatno primjenjiv. Bio bih jako sretan da navedena (ne)primjena zakona se odnosi samo na Investitore no na žalost zakon znaju ne primjenjivati Inženjeri, one iste osobe koje bi trebale podizati svjest o očuvanju Zemlje i života na njoj. Ista „moderna bolest“ koja vlada među investitorima nažalost vlada i među projektantima i inženjerima, samobriga, pohlepa, trčanje za profitom. Od iste te „moderne bolesti“ nisu bolovali inženjeri koji su nam ostavili u naslijeđe znanje, dignitet a kojom mi sami sebe vodimo u nebitnost i nužno zlo. U Zagrebu se nedavno osjetio jak potres, na žalost taj isti potres je bio jedini naćin da većina Investitora povjeruje svojim projektantima i ne postavlja dodatna pitanja zašto je stavljeno toliko armature u AB konstrukciju. Zar trebamo svi doći do granice pucanja da shvatimo da nemjerena količina proračuna , studija, projekata je rađena da bi se izbjegla humana katarza a ne nekog prevarilo ili oštetilo.Primjena obnovljivih izvora energije (nisu u potpunosti obnovljivi) zasigurno nije idealno tehničko rješenje ali je jedno u nizu boljih rješenja na putu znanstvenog i inženjerskog ispitivanja prema ostvarivanju svetog grala, čiste energije. Često se mješaju pojmovi štednja i efikasnost. Kod štednje dolazi do pada komfora i smanjenje ugode bilo u grijanju, hlađenju ili sustavima ventilacije dok kod efikasnog sustava grijanja, hlađenja i ventilacije ostvarujemo potpunu ugodu uz prihvatljive režijske troškove. U većini izrađenih certifikata za građevine može se pročitati pod prijedlogom mjera za poboljšanjem energetskih svojstava zgrade - mjere štednje a ne mjere povećanja energetske učinkovitosti sustava uz zadržavanje komfora korisnika.Da nebi cijelokupan tekst ispao kao atak na Investitora, u cjelokupnim razmatranju naravno ne treba izuzeti i ekonomsku analizu, financijsku mogućnost Investitora , financijska mogućnost kupca te perspektiva i razvoj ekonomije društva.
U nedovoljno razvijenim društvima bez dovoljno dobre razvijene infrastrukture udio zemlje u cijeni prodajnog kvadrata stambenog ili poslovnog prostora je toliki da investitori (iz proste ekonomske računice) izbjegavaju tehnička rješenja s primjenom obnovljivih izvora energije zbog troška same investicije. Uz to uzmite ne malo porezno opterećenje države i uviditi ćete nažalost niski potencijal mogućnosti primjene suvremenih rješenja obnovljivih izvora energije.Uvjeren sam da država sa istom snagom i voljom pristupi kontroli primjene obnovljivih izvora energije kao što nastupa naplati poreznih opterećenja pozitivan učinak navedenog bi se odrazio na sve sudionike u društvu. Tržište, odnosno ponuda i potražnja termotehničkih sustava, bi se izbalansiralo na zadovoljstvo svih u lancu. Evidentno nije dostatno donijeti Zakone, Pravilnike, regulativu te očekivati da će svijest građana sama od sebe „proraditi“. Koliko nam je svijest na visokom nivou, mogli smo zadnjih dana vidjeti na primjeru korone virusa, gdje Ministar doslovno moli građane da se drže samoizolacije i time ne prenose zarazu na druge osobe. Promatrajući svijet iz zadnjih dvadestetak godina provedenih u projektiranju, istina, stvari se u primjeni obnovljivih izvora energije mjenjaju na bolje. Da li je taj tempo promjena dovoljan da zaustavimo trendove u zagađivanju Zemlje, kao i uvjek pokazati će vrijeme. Siguran sam da ćemo za koronu naći lijek no za „modernu bolest“ nisam siguran.